Bosanskohercegovački pisac i univerzitetski nastavnik
Roman “Sahib” nastao je na temelju Pisama Georgeu koja je, u nastavcima, prvobitno objavljivala Slobodna Bosna.
“Sahib” je pisan u epistolarnoj formi, a radnja romana je smještena u postratni period Sarajeva, iz kojeg Sahib, britanski diplomata, svakodnevno piše svom ljubavniku Džordžu. U tim pismima, protkanim snažnom ironijom i humorom, čitamo o stvarnosti u kojoj živimo – rasulu koje je donijelo novo doba kapitalizma, i svemu onome što ostaje nakon socijalizma.
… Nastavi čitatiNakon što je 2014. godine objavila roman “Sahib” Nenada Veličkovića, , u prevodu ukrajinske književnice i prevoditeljice Katarine Kalitko, izdavačka kuća Tempora iz Kijeva reizdaje knjigu sa izmijenjenom naslovnicom.
… Nastavi čitatiKao da je cijeli izliven od betona, imao je utisak Veličković, dok je brodica bokom pristajala uz mol uvale Mala teltina. Ovo je mali korak za literaturu ali veliki za turizam, dodao je glasno, spuštajući stopala u isusovkama na tlo Golog otoka. Gvalju u prsima jeftini cinizam nije impresionirao. Mala grupa odabranih književnika predvođena starim vodičem odlučno je ušetala u zaglušujuće cvrčanje. Meka modrina mamila je na skok. Veličković je, međutim, napravio turban od peškira za plažu i s rukama u džepovima bermuda okrenuo leđa moru. Nije ga pretjerano zanimao istorijat logora, ni statistika, ni sva ona opšta mjesta o najružnijem licu njegove bivše domovine. Sjetio se priče o tome odakle borovi na školjima (iz sjemenki koje ptice iseravaju) i odlučio da će njegov naručeni esej o Golom otoku biti začinjen takvim vinjetama. A onda je iz četine izronila kamena ruina i glas bivšeg kažnjenika zaglušio je cvrčke. Ovdje je bila komanda i tu smo dovođeni na razgovore s isljednikom…
… Nastavi čitatiUređivački falsifikat kao sredstvo kulturnog inžinjeringa
Četrnaest priča
Zbirka putopisnih zapisa Zuke Džumhura, Nekrolog jednoj čaršiji, objavljena je prvi put 1958. godine, s predgovorom Ive Andrića. Sastoji se od četrnaest priča.
Prva je “Grad zelene brade”, svega dvije stranice kratak zapis o Počitelju. Istorijski događaji vezani za tvrđavu, kondenzovani u eliptične rečenice i odvojeni zagradama, smjenjuju se s lirskim opisima onoga što narator gleda u trenutku pričanja.
Grad je u tim opisima personificiran, istorija mu je ispričana kroz skice biografija njegovih anonimnih stanovnika, najčešće privremenih i u prolazu. Opis (i doživljaj) završava se ironičnom anaforom: “Goloruk. / Gologlav. / Golokrak. / Gologuz.”
… Nastavi čitatiIntervju: Faruk Vele 01/2026. Radiosarajevo.ba
U Sarajevu je nedavno objavljen novi roman uglednog bosanskohercegovačkog književnika i univerzitetskog profesora Nenada Veličkovića, Sahib 2.0. Riječ je o svojevrsnom nastavku kultnog romana Sahib, ali ne u klasičnom narativnom smislu.
Roman Sahib 2.0 smješta radnju u Beograd, u vrijeme masovnih protesta, štrajkova, paralize društva, otvarajući pitanja našeg sutra koja nadilaze granice bližeg susjedstva. Iako se na prvi pogled bavi drugim prostorom i kontekstom, ova priča jednako je i priča o nama – suočenima s pitanjima smisla, odgovornosti i neizvjesne budućnosti.
Smješten u vrijeme društvenih lomova i općeg gubitka iluzija, roman ne nudi utješne odgovore, već namjerno proizvodi nelagodu i otvara prostor za preispitivanje. Ova knjiga ne traži od čitatelja da joj vjeruje – nego da joj se suprotstavi.
U razgovoru s profesorom Veličkovićem pokušali smo taj prostor dodatno osvijetliti – ne iz pozicije tumača, nego čitatelja koji još uvijek traga za vlastitim odgovorima.
… Nastavi čitati
Tri odlomka iz knjige Čari prepričavanja1; poglavlje br.9 – Oproštaj s Hogvartsom
Za bajke se uglavnom vjeruje da su važan i nezamjenjiv dio odgoja.
Slušajući ih djeca se u najranijim fazama razvoja upoznaju sa pojmovima dobra i zla
i sa istinom da se dobro nagrađuje, a zlo kažnjava, da pravda na kraju
pobjeđuje nepravdu. Stvarnost, međutim, osporava takve zaključke.
U Suglasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu objavljeni su nove, javnosti do sada nepoznate bilješke iz štampe, o radu i naučnom doprinosu Kamenka Pipice, jednom od osnivača stećkologije na univerzitetu Butmir Hrasnica.
Podsjećamo, stećkologija je, prema prof. dr. (i aBd. aka demiku) Skenderagi Prohi, književno-teorijska disciplina koja se bavi ispipavanjem stećaka a koja u svoj znanstveno-analitički aparat uključuje proučavanje intermedijalnih reperkusija u narativnim i ekstranarativnim regulacijama sižea, neobiografistički pristup izučavanja diskurza daktilo-subjekta, izučavanje lapidarne arheologije u rizomatskom razlitku narativne teksture, krosdisciplinarno dizkurzivno-stilističko analiziranje narativne mreže diskurza, proučavanje semiotike ikonoreza, te još čitav niz znanstvenih pristupa na koje će istraživači vremenom nadoć.
Otmica Evrope1
Formia je mjesto gdje voz na pola puta iz Rima za Napulj ugleda Tirensko more. Sa stanice turisti dalje idu na trajekt za Ponzu, ili Via Apiom na plaže u nekada mondensku Gaetu. U Formiji je potjera stigla rimskog filozofa i senatora Republike, Marka Tulija Cicerona, i ubila ga u vili porodice Rubino na obali mora. Kao dokaz obavljenog zadatka poslala je njegovu odsječenu glavu i desnu šaku naredbodavcu Marku Antoniju u Rim. Tijelo je ostavljeno psima, pa je tako jedan od najvećih rimskih filozofa ostao bez groba.
… Nastavi čitatiOmer Pušilo pokopan je na Vlakovu, u blatnjavu parcelu koja se iz nekog razloga na smrtovnici zove Aleja veterana. Oprostili su se od njega brat i rođaci, dvije ahmedije i pedesetak prijatelja, poneki komšija, glasovi iz hora, zajebanti iz Rafaela i šaka saboraca.
Kad sam ga zadnji put vidio, šest dana prije nego će odahnuti, i dalje je bio Obeliks, samo smršao kao i prvih mjeseci rata. Pitao sam ga kako je, a on je rekao dobro, ništa me ne boli, samo ništa ne mogu.
Zajedno smo presjedili pod zemljom i stražarama sate i sate gladi i hladnoće. Obično bi govorio o hrani, ali ne o escajgu i receptima, nego društvu i prilikama koje su ga dovele za trpezu. Naprimjer, priča o nekom smuđu na nekoj čardi u Vojvodini počinjala bi u Sarajevu, kod prvog pominjanja riblje čorbe, pa preko putovanja, muzike, konobara, i smijeha. Viđao sam ga i tužnog, i ljutog, i bijesnog, i uplašenog, ali ga pamtim samo nasmijanog.
… Nastavi čitati
Odlomak iz romana Sahib 2.0
Gospođa Lidija se vratila s gospodinom Cigom natovarenim cegerima. Morao sam popiti lošu kafu koju oni smatraju izuzetnom, jer je sami prže, na pravoj vatri u nekakvoj čađavoj konzervi.
Na jednom od ekrana je Predsednik pred nekom punom sportskom halom reklamirao nekakvu majicu sa sloganom Živi, Gavrilo, za budućnost Srbije, a onda je ženama delio cveće. Mislio sam da je prešao na stranu blokadera i da je dobio reč na nekom plenumu, ali mi je gospodin Ciga objasnio da nije, nego da su Gospodaru rekli da ne sme da dođe u taj grad pa je on zainat otišao, i usput na Dan žena osmog marta održao svima lekciju o tome šta je balkansko džentlmenstvo.
