Kritika romana Sahib 2.0 – Ekspresije iz opresije
Piše: Đorđe Krajišnik, 04/2026. Oslobođenje
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Kritika romana Sahib 2.0 – Ekspresije iz opresije
Piše: Đorđe Krajišnik, 04/2026. Oslobođenje
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Intervju: Elma Ljubčić 05/2026. Danas.rs
Bosanskohercegovački književnik i profesor Nenad Veličković u intervjuu za Danas govori o svom poslednjem romanu „Sahib 2.0 – Ekspresije iz opresije“, studentskim protestima na koje se u njemu refirira, te društveno-političkoj situaciji u kojoj živimo.
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Bosanskohercegovački pisac i univerzitetski profesor Nenad Veličković nedavno je boravio u Austriji, u dunavskom gradiću Kremsu, kao gost rezidencijalnog programa Artist in Residence. Riječ je o programu čiji su gosti, posredstvom Literaturhaus Niederösterreich, između ostalih, bili Dubravka Ugrešić, Bora Ćosić, Ivana Sajko, Dragan Velikić, Robert Perišić, Edo Popović, Dževad Karahasan…
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
“Profesor o ‘akademskom šarlatanstvu’, akademski radnik o buntu mladih, književnik o književnosti, kritičar o ‘političkom teatru’, Konačar o Konačarima, vojnik o ratu, otac o budućnosti…”, najavio je Mirza Skenderagić gostovanje Nenada Veličkovića u emisiji “Portret umjetnika” koja je emitovana na BH Radiju 1.
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Roman “Sahib” nastao je na temelju Pisama Georgeu koja je, u nastavcima, prvobitno objavljivala Slobodna Bosna.
“Sahib” je pisan u epistolarnoj formi, a radnja romana je smještena u postratni period Sarajeva, iz kojeg Sahib, britanski diplomata, svakodnevno piše svom ljubavniku Džordžu. U tim pismima, protkanim snažnom ironijom i humorom, čitamo o stvarnosti u kojoj živimo – rasulu koje je donijelo novo doba kapitalizma, i svemu onome što ostaje nakon socijalizma.
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Nakon što je 2014. godine objavila roman “Sahib” Nenada Veličkovića, , u prevodu ukrajinske književnice i prevoditeljice Katarine Kalitko, izdavačka kuća Tempora iz Kijeva reizdaje knjigu sa izmijenjenom naslovnicom.
… Nastavi čitatiBy admin
Kao da je cijeli izliven od betona, imao je utisak Veličković, dok je brodica bokom pristajala uz mol uvale Mala teltina. Ovo je mali korak za literaturu ali veliki za turizam, dodao je glasno, spuštajući stopala u isusovkama na tlo Golog otoka. Gvalju u prsima jeftini cinizam nije impresionirao. Mala grupa odabranih književnika predvođena starim vodičem odlučno je ušetala u zaglušujuće cvrčanje. Meka modrina mamila je na skok. Veličković je, međutim, napravio turban od peškira za plažu i s rukama u džepovima bermuda okrenuo leđa moru. Nije ga pretjerano zanimao istorijat logora, ni statistika, ni sva ona opšta mjesta o najružnijem licu njegove bivše domovine. Sjetio se priče o tome odakle borovi na školjima (iz sjemenki koje ptice iseravaju) i odlučio da će njegov naručeni esej o Golom otoku biti začinjen takvim vinjetama. A onda je iz četine izronila kamena ruina i glas bivšeg kažnjenika zaglušio je cvrčke. Ovdje je bila komanda i tu smo dovođeni na razgovore s isljednikom…
… Nastavi čitatiBy admin
Uređivački falsifikat kao sredstvo kulturnog inžinjeringa
Četrnaest priča
Zbirka putopisnih zapisa Zuke Džumhura, Nekrolog jednoj čaršiji, objavljena je prvi put 1958. godine, s predgovorom Ive Andrića. Sastoji se od četrnaest priča.
Prva je “Grad zelene brade”, svega dvije stranice kratak zapis o Počitelju. Istorijski događaji vezani za tvrđavu, kondenzovani u eliptične rečenice i odvojeni zagradama, smjenjuju se s lirskim opisima onoga što narator gleda u trenutku pričanja.
Grad je u tim opisima personificiran, istorija mu je ispričana kroz skice biografija njegovih anonimnih stanovnika, najčešće privremenih i u prolazu. Opis (i doživljaj) završava se ironičnom anaforom: “Goloruk. / Gologlav. / Golokrak. / Gologuz.”
… Nastavi čitatiBy Elma Ljubcic
Intervju: Faruk Vele 01/2026. Radiosarajevo.ba
U Sarajevu je nedavno objavljen novi roman uglednog bosanskohercegovačkog književnika i univerzitetskog profesora Nenada Veličkovića, Sahib 2.0. Riječ je o svojevrsnom nastavku kultnog romana Sahib, ali ne u klasičnom narativnom smislu.
Roman Sahib 2.0 smješta radnju u Beograd, u vrijeme masovnih protesta, štrajkova, paralize društva, otvarajući pitanja našeg sutra koja nadilaze granice bližeg susjedstva. Iako se na prvi pogled bavi drugim prostorom i kontekstom, ova priča jednako je i priča o nama – suočenima s pitanjima smisla, odgovornosti i neizvjesne budućnosti.
Smješten u vrijeme društvenih lomova i općeg gubitka iluzija, roman ne nudi utješne odgovore, već namjerno proizvodi nelagodu i otvara prostor za preispitivanje. Ova knjiga ne traži od čitatelja da joj vjeruje – nego da joj se suprotstavi.
U razgovoru s profesorom Veličkovićem pokušali smo taj prostor dodatno osvijetliti – ne iz pozicije tumača, nego čitatelja koji još uvijek traga za vlastitim odgovorima.
… Nastavi čitatiBy admin

Tri odlomka iz knjige Čari prepričavanja1; poglavlje br.9 – Oproštaj s Hogvartsom
Za bajke se uglavnom vjeruje da su važan i nezamjenjiv dio odgoja.
Slušajući ih djeca se u najranijim fazama razvoja upoznaju sa pojmovima dobra i zla
i sa istinom da se dobro nagrađuje, a zlo kažnjava, da pravda na kraju
pobjeđuje nepravdu. Stvarnost, međutim, osporava takve zaključke.